Hrvatsko društvo za debljinu logo

Prijedlog rezolucije o debljini prihvaćen na saborskom Odboru

Članovi Odbora prihvatili su prijedlog rezolucije o debljini koju je predložio Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na inicijativu Hrvatskog društva za debljinu
Prijedlog rezolucije o debljini prihvaćen na saborskom Odboru - Društvo za debljinu

Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak, 1. prosinca tematsku sjednicu o prevenciji i liječenju debljine koja je, prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj poprimila epidemijske razmjere. Članovi Odbora su ujedno glasovanjem prihvatili prijedlog rezolucije o debljini koju je predložio Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na inicijativu Hrvatskog društva za debljinu, a koja će biti upućena na plenarno zasjedanje Hrvatskoga sabora na usvajanje.

Osim zastupnika, članova Odbora, na sjednici su sudjelovali uvaženi stručnjaci, liječnici koji se bave pitanjem liječenja debljine, predstavnici relevantnih institucija, liječničkih udruga i komora i civilnih udruga, te predstavnici veleposlanstva Kraljevine Danske u Hrvatskoj koje je s Hrvatskim društvom za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora nedavno organiziralo stručni forum i okrugli stol o debljini. 

Alarmantni podaci za Hrvatsku

“Prema navodima Eurostata, Hrvatska zajedno s Maltom, ima od svih zemalja Europske unije najveću prevalenciju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Procjenjuje se da će problem debljine dodatno eskalirati u budućnosti te da će 2030. udio osoba s debljinom u Republici Hrvatskoj iznositi 32,40 posto za muškarce i 30,49 posto za žene”, kazala je na uvodno predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac. 

“Imajući u vidu ove neslavne podatke o Hrvatima kao jednoj od najdebljih nacija u EU-u, jasno nam je da se u borbu protiv debljine mora uključiti čitava zajednica, što znači da se uz cjelokupni zdravstveni sustav, Vladu RH, Hrvatski sabor i ostale institucije, moraju uključiti i  druge društvene institucije i gospodarski subjekti koji će svojim međusobno usklađenim djelovanjem podizati svijest o potrebi poduzimanja zajedničkih koraka u unaprjeđivanju prevencije i liječenja debljine”, istaknula je Sabljar-Dračevac.

Napomenula je kako uz javnozdravstvene, obrazovne i druge institucije, važnu ulogu trebaju imati i sredstva javnog informiranja, koja će promicati i podizati svijest javnosti o ovom javnozdravstvenom problemu.

“Zbog svega navedenog odlučili smo predložiti Hrvatskome saboru donošenje Rezolucije o debljini čijim se usvajanjem Republika Hrvatska priključuje brojnim aktivnostima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije koje se poduzimaju u borbi protiv debljine”, kazala je Sabljar-Dračevac.

“Cilj svih aktivnosti je održavanje zdravlja populacije, prevencija i adekvatno liječenje te smanjenje rizika za komplikacije povezane s debljinom”, poručila je. 

Debljina se širi poput epidemije

Veleposlanik Kraljevine Danske Ole Frijs-Madsen podsjetio je na nedavno održani stručni Forum o debljini koje je veleposlanstvo organiziralo u suradnji s Udrugom za prevenciju prekomjerne težine.

“Debljina se širi poput epidemije, stoga se u Danskoj  fokusiramo na prevenciju, podizanje svjesnosti javnosti  i  terapije. Izrazio je nadu da će hrvatski Akcijski plan borbe protiv debljine biti gotov sljedeće godine, pri čemu je istaknuo važnu ulogu Sabora u njegovome donošenju. Debljina je multidisciplinarni problem, potrebna je politička volja da se provede i redistribucija javnog novca za provedbu ovoga plana u praksi, a veleposlanstvo će i nadalje rado surađivati s relevantnim hrvatskim institucijama i stručnjacima u pitanjima javnozdravstvene problematike poput ove”, kazao je veleposlanik. 

Predsjednik hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Davor Štimac objasnio  je zašto je stanje s debljinom u Hrvatskoj  alarmantno. Naveo je primjer kako u svijetu indeks tjelesne mase (ITM) iznad 25 ima 40 posto populacije, a u Hrvatskoj čak 64, 8 posto.

Zabrinjava preuhranjenost djece

“Prema istraživanju iz 2008. prognoziralo se da će do 2030. biti 19.7 posto  ljudi u svijetu pretilo, a u Hrvatskoj će situacija biti još gora, te se procjenjuje da će 32,4 posto muškaraca i 30,49 posto žena biti pretilo”, upozorio je Štimac.

Posebno zabrinjava preuhranjenost djece u Hrvatskoj, jer je 2003. ukupno 20,8 posto djece imalo prekomjernu težinu, a samo petnaestak godina kasnije, 2019., ukupno 35 posto djece”, kazao je. 

Dr. Štimac je iznio i podatke Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima debljina, kao globalni problem, dominira u zapadnim zemljama i zemljama sjeverne Afrike, a  Europa je u samom vrhu s 53 posto pretilog stanovništva. Osvrnuo se i na povezanost mortaliteta oboljelih od covida i pretilosti. 

“Debljina je povezana s brojnim metaboličkim, mehaničkim i mentalnim komplikacijama poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, apneje u spavanju, tromboze, problema gastrointestinalnog trakta, kroničnih bolova u leđima, astme, anksioznosti, depresije, pa i zloćudnih bolesti, upozorio je Štimac. – Veći gubitak tjelesne mase, doprinosi boljem zdravstvenom ishodu, pa tako samo 5 posto smanjena težine doprinosi poboljšanju bolesti poput hipertenzije ili hipertriliceridemije”, dodao je.

Podsjetio je kako su smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom donesene, a aktivnosti koje bi trebalo poduzeti  trebaju biti usmjerene na sva životna razdoblja, posebice najmlađih.

“To je multisektroski skup intervencija koji obuhvaća i prevenciju debljine koja mora uključivati i terapijski aspekt. Svako ulaganje u liječenje debljine ima i povoljne ekonomske učinke”, zaključio je dr. Štimac. 

“Analizom postojećeg stanja vidljivo je da je debljina problem u svim dobnim skupinama”, kazala je dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a prof. dr. sc. Sanja Klobučar.

Debljina i pušenje najčešći uzroci smrti

“Nema organskog sustava na kojeg debljina ne djeluje negativno, pa prevencijom debljine preveniramo kronične nezarazne bolesti koje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, poput šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti”, kazala je.

Upozorila je kako je debljina, nakon pušenja, najčešći uzrok smrtnosti, te ju treba liječiti kao sve druge kronične nezarazne bolesti. 

“Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom su objavljene. Kažu da debljinu treba prepoznati, procijeniti, postaviti realne ciljeve i pratiti osobu”, kazala je Klobučar te upozorila da je dijagnoza debljine postavljena u manje od 2 posto populacije te iako ona ima svoju šifru, nedovoljno se dijagnosticira.

“Smjernice naglašavaju da osobama treba pristupati stručno i nestigmatizirajuće, moraju se odrediti uzroci debljine, komplikacije ili eventualno prepreke za uspješno liječenje”, kazala je Klobučar.  

“Debljina je složena bolest, no samo promjena životnih navika, redukcijska dijeta i fizička aktivnost nisu dovoljne”, smatra Klobučar.

Ističe kako ponekad treba posegnuti i za lijekovima za liječenje debljine koji nisu na osnovnoj ili dopunskoj listi lijekova te troškove liječenja pacijenti snose sami.

“Iako imamo smjernice, nije jasan algoritam tko dijagnosticira i liječi debljinu, a problem je i dostupnost lijekova za najranjivije skupine”, upozorila je dr. Klobučar. 

Prijedlog rezolucije o debljini prihvaćen na saborskom Odboru 2 - Društvo za debljinu
Prijedlog rezolucije o debljini predložio je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, a na inicijativu Hratskog društva za debljinu

Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva dr. Ivana Portolan Pajić kazala je da Ministarstvo zdravstva podržava donošenje Rezolucije o debljini jer je ona nedovoljno osviješten problem hrvatskoga društva.

“Dvije trećine stanovnika u Hrvatskoj ima veću tjelesnu masu, a to je opterećenje za zdravstveni sustav, zato treba pažnju posvetiti promociji zdravih stilova života”, kazala je Portolan Pajić te preporučila tješnju suradnju s civilnim udrugama poput Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine.

Smatra da o debljini treba govoriti koristeći struku, medije i nevladine organizacije i  tome pristupiti ozbiljno, pri čemu je upozorila da na javnoj televiziji nema dovoljno sadržaja koji bi promicali zdravlje, zdrave načine života te važnost borbe protiv debljine.

Povećati svjesnost o komplikacijama zbog debljina

Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak također je prenio podršku HZJZ-a donošenju Rezolucije o debljini.

“Ministarstvo zdravstva i HZJZ rade plan sistematskih pregleda za opću populaciju prema kojemu bi se svi stariji od 18 godina pozvali da preglede obave kod svog liječnika obiteljske medicine”, rekao je Benjak. 

U raspravi članovi i članice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Odbora istaknuli su koliko je važno povećati svjesnost ljudi i znanje o potencijalnim komplikacijama koje debljina može izazvati, a osvrnuli su se i na reklame za brzo mršavljenje kojima se obmanjuje javnost, jer, složni su, mršavljenje i vraćanje na normalnu težinu je kompleksno, sporo i zahtjeva veliki trud. Posebno su se osvrnuli i na prekomjernu tjelesnu masu djece koja sada odrastaju u drugačijem okruženju koje ih ne motivira na fizičku aktivnost.

Pozdravili su donošenje Rezolucije, ali isto tako naglasili važnost izrade plana provedbe Rezolucije, rješavanje pitanja tko će je izvršiti, tko će educirati populaciju, kako uključiti više nutricionista u zdravstveni sustav i riješiti pitanje financiranja provedbenih aktivnosti. 

Važna uloga specijalista školske medicine

Iz Udruge za prevenciju prekomjerne težine obratila se Sonja Njunjić predsjednica Udruge koja je kazala kako je za osobe s prekomjernom tjelesnom masom najgora stigmatizacija.

“Struka se mora izjasniti jasno i glasno, što je primjereno i dobro za bilo koju bolest pa tako i debljinu”, kazala je Njunjić. 

Dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine, također je podržala tekst Rezolucije i izrazila nadu da će njezino donošenje slijediti konkretan i intenzivan rad na izradi operativnih rješenja i infrastrukture. Napomenula je da važnu ulogu u ovom segmentu, osim liječnika obiteljske medicine, imaju i specijalisti školske medicine koji provode sistematske preglede te specijalisti medicine rada jer imaju svoje područje ekspertize, mogu nadzirati uvjete na radu, prehranu itd. 

Dr. Maja Vajagić, rukovoditeljica Službe za unaprjeđenje zdravstvenih usluga iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje smatra da bi  Ministarstvo zdravstva  trebalo poduzeti  konkretne akcije za Svjetski dan debljine u ožujku sljedeće godine s kratkim porukama i organiziranim akcijama.

“Činjenica je da se neke stvari na  državnoj televiziji reklamiraju kao lijekovi za liječenje debljine, što je zakonski neprihvatljivo jer u Hrvatskoj imamo lijekove koji podliježu regulativi HALMED-a te imamo i dodatke prehrani koji ne smiju biti reklamirani kao nešto što nešto liječi”, upozorila je Vajagić.

Smatra da i reklamiranje  nekih dijeta, poput liposukcijske, nije prihvatljivo, jer je Hrvatska zemlja koja ima kao nematrijalnu baštinu registriranu mediteransku dijetu. 

U zaključnom dijelu sjednice, članovi Odbora prihvatili su tekst Rezolucije o debljini koja će, kako je naglasila Renata Sabljar-Dračevac, uz Akcijski plan koje će donijeti Ministarstvo zdravstva biti krovni dokumenti u borbi protiv debljine u Hrvatskoj. 

Izvor: sabor.hr

Još vijesti: