Hrvatsko društvo za debljinu logo

Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji

Unosom soli, šećera i kalorija iz pekarskih proizvoda nepovoljno djelujemo na tijelo. U Hrvatskoj se oko škola i fakulteta uglavnom nalaze pekare.
Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji - Društvo za debljinu, prof. dr. Davor Štimac

Porazne statistike pokazuju da su Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji, upozorava se u opširnom članku o debljini na portalu Index. Podsjeća se u članku na to da čak 65 posto odraslih i 35 posto djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a ranije analize pokazale su da su po konzumaciji voća i povrća hrvatska djeca pri dnu europskih ljestvica.

Činjenica je da su se životne navike ljudi znatno promijenile unazad nekoliko godina, no kako to da su baš Hrvati najdeblja nacija? Stručnjaci objašnjavaju da na to utječe dugi niz čimbenika, a nameću se nekvalitetan način življenja te sklonost konzumiranju brze i nezdrave hrane, konkretno pekarskih proizvoda i slatkiša.

Čak 65 posto Hrvata je pretilo

Prof. dr. Davor Štimac predsjednik je Hrvatskog društva za debljinu, a prošle godine bio je jedan od organizatora nacionalnog kongresa na kojemu su donesene smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom.

“Na donošenje novih smjernica potaknula nas je alarmantna situacija. Posljednji podaci pokazuju da je Hrvatska u samom vrhu Europe prema broju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Čak 65 posto Hrvata je pretilo. Pretilih je žena 58, a muškaraca čak 73 posto“, kaže predsjednik Društva za debljinu za portal Index.

Objašnjava da se radi o osobama koje imaju indeks tjelesne mase preko 25. On se izračunava tako što se tjelesnu težinu podijeli s kvadratom visine izražene u metrima.

Normalan indeks tjelesne mase kreće se između 18.5 i 25, dok se prekomjerna tjelesna težina pripisuje ljudima s indeksom između 25 i 30. Indeks tjelesne mase veći od 30 označava debljinu koja se dijeli u nekoliko stupnjeva. Tako je ona indeksa između 30 i 35 debljina prvog stupnja, od 35 do 40 drugog stupnja te preko 40 trećeg stupnja.

Sudeći prema navikama, nije čudno da su Hrvati najdeblji narod u EU

Štimac objašnjava niz uzroka prekomjerne težine u Hrvatskoj. Smatra da se ljudi premalo kreću te imaju tendenciju hraniti se onim što im je na dohvat ruke, odnosno pekarskim proizvodima i slatkišima. 

“Jedan od glavnih čimbenika je sve manje kretanje ljudi. To je jedna od najvećih promjena posljednjih godina, posebno uslijed pandemije, kada su se ljudi zatvorili u kuće i slabije se kretali. Mnogi od njih radili su od kuće, a djeca neko vrijeme nisu išla u školu”, upozorava predsjednik našeg društva.

Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji - Društvo za debljinu 3
Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji – to nije čudno s obzirom na naše navike

“Drugi razlog je pogrešan sustav prehrane uzrokovan brzim načinom života. Preskače se doručak, a hrana koja nam se nudi je izuzetno kalorična. Primjerice, razlike uslijed globalizacije između načina prehrane u sjevernoj Hrvatskoj i na Mediteranu su nestale. Svi se hrane podjednako, što ukazuje na to da distribucija unutar zemlje više ne postoji u smislu da su oni koji žive na Mediteranu mršaviji. Zadnje analize pokazale su da su djeca na Mediteranu deblja od djece na kopnu Hrvatske. Dakle, potpuna globalizacija”, kaže prof. dr. Davor Štimac.

Ističe da sve ovisi o načinu života, kako u smislu prehrane tako i u smislu kretanja. Napominje i da ljudi jako puno vremena provode pred ekranima, a da se djeca danas ne igraju kao nekoć na igralištima, već ih zabavlja sasvim drugi tip igara, koje su pretežito sjedilačke. Nije stoga čudno da su Hrvati najdeblji narod u EU.

U Hrvatskoj se jede puno kruha

“I odrasli se sve više voze automobilima i sve se manje kreću. Ne naprave onih gotovo obaveznih deset tisuća koraka na dan koji bi bili garancija da se čovjek neće debljati”, upozorava predsjednik Društva za debljinu.

“U Hrvatskoj se jede jako puno kruha, prekomjerno začinjavamo hranu, koristimo ulja u velikim količinama. Iako se često preporučuje maslinovo ulje, treba obratiti pozornost na to da je i ono kalorično te da ga se ne može koristiti u neograničenim količinama”, rekao nam je Štimac.

Kaže i kako je ogroman problem prekomjerno jedenje pekarskih proizvoda.

“Kad pogledate što možete pojesti u vrijeme pauze na poslu, uglavnom su dostupni pekarski proizvodi koji sadrže puno elemenata koji povećavaju kalorijsku vrijednost. Pekarski proizvodi sadrže uglavnom previše soli, a dio njih i previše šećera.

Unosom soli, šećera i kalorija iz pekarskih proizvoda nepovoljno djelujemo na tijelo. U Hrvatskoj se oko škola i fakulteta uglavnom nalaze pekare. Nema voćarnica, nema dućana sa zdravom hranom”, kaže Štimac.

Navodi da je problem u tome što su u pekarama najjeftiniji proizvodi. Ako nećemo zatvoriti pekaru, barem onda pored nje možemo otvoriti voćarnu. Sve se to može regulirati cijenom najma i porezima na zdravu hranu.

“Siguran sam da mladi ljudi, posebice srednjoškolci i studenti, imaju razvijenu svijest o tome što bi trebali konzumirati, no za to nemaju priliku. Probajte doći pred neku školu i kupiti voće ili neki vegetarijanski proizvod. To je gotovo nemoguće”, kaže predsjednik našeg društva za Index.

Potrebno je uspostaviti bolju regulativu

Osvrnuo se i na naviku prekomjernog konzumiranja slatkiša, čiju je ponudu u supermarketima, kako kaže, gotovo nemoguće izbjeći. 

“Ako gledamo automate u školama i na fakultetima, pa i u bolnicama, u njima se nude pretežito nezdravi proizvodi, gazirana pića i proizvodi koji su ili slatki ili slani. Zdravih proizvoda gotovo da i nema. Ponuda slatkiša je ogromna. Ako uđete u bilo koji supermarket u Hrvatskoj i mimoiđu vas slatkiši, svejedno će vas dočekati na polici pred blagajnom. Dakle, nemoguće ih je izbjeći. Ne kažem da slatkiše ne treba jesti, ali to treba biti u izuzetnim prilikama. Njima se ne bi smjela utaživati glad”, kaže. 

No, na koji način riješiti problem pretjerane konzumacije slatkiša?

“Potrebno je uspostaviti bolju regulativu. Pretilost se može rješavati i poreznom politikom prema određenim proizvodima. Primjerice, trebalo bi cjenovno stimulirati zdravu hranu ili ograničiti dućane s nezdravom hranom u blizini škola, fakulteta i zdravstvenih ustanova, a s druge strane stimulirati otvaranje dućana i ugostiteljskih objekata koji će posluživati zdravu hranu”, navodi Štimac.

Veliki problem su i reklame. Tijekom nedavnog Svjetskog prvenstva u nogometu pretežito su se reklamirali pivo, čips i hrenovke.

Najjednostavnije je otići u supermarket

“I država u trenutku ove krize pokušava regulirati cijene određenih proizvoda, a to su prvenstveno visokokalorični proizvodi. Sigurno je i to jedan od problema”, ističe prof. dr. Štimac.

“Usudio bih se reći da Hrvati ne razumiju način pripreme namirnica. Najbolji primjer je krumpir. Ako ga skuhate i napravite na lešo, to je sasvim druga kalorijska količina od onog koji je ispečen i zaliven mašću ili uljem. Nije svejedno na koji se način priprema namirnica. Svaku namirnicu može se pripremiti tako da ima manju ili veću kalorijsku vrijednost”, poručuje i ističe problem lake dostupnosti zaslađenih i gaziranih pića koja su cjenovno izjednačena s vodom.

Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji - Društvo za debljinu
Hrvati ne razumiju način pripreme namirnica, najbolji primjer je krumpir

“Svi znamo da je najzdravije piće voda, no dovedeni smo u situaciju da po istoj cijeni možemo kupiti zaslađeno piće ili gazirani sok. Zato ih mnogi Hrvati piju umjesto vode”, kaže Davor Štimac.  

Osvrnuo se i na značajan broj kulinarskih emisija u Hrvatskoj.

“Imamo jako puno kulinarskih emisija. Bilo bi dobro kada bi neke od njih bile posvećene ciljanoj pripremi zdravih obroka i edukaciji o načinu pripravljanja namirnica. Mi idemo u potpuno suprotnom smjeru”, upozorava doktor Štimac.

“Jednostavnije je otići u supermarket, gdje ljudi kupuju proizvode koji im ne trebaju. Kada imate veliku ponudu, kupujete više. Hranu trebamo kupovati kada smo siti, a ne gladni”, kazao nam je, prilikom čega se osvrnuo i na tradicijske navike u Hrvatskoj.

“Kod nas je jedna od tradicijskih navika mišljenje da je nepristojno ostaviti hranu u tanjuru. U većini restorana porcije su prevelike za potrebe koje ljudi imaju tijekom dana. Problem je velikih porcija, velikih tanjura i načina kupovine. To su sve sitni, a zapravo vrlo bitni detalji”, poruka je prof. dr. Davora Štimca.

Još vijesti: