Hrvatsko društvo za debljinu logo

Epidemiologija debljine

Debljina ili pretilost je kronična metabolička bolest (MKB-E66) koja je dosegla razmjere epidemije. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je debljinu najvećim, globalnim, kroničnim, zdravstvenim problemom u odraslih koji se sve više pretvara u ozbiljniji problem od pothranjenosti. Suvremeni način života s dominatno sjedilačkim aktivnostima te široka dostupnost rafinirane hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih ugljikohidrata, najviše utječe na razvoj navedenih epidemioloških pokazatelja. Debljina je postala jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti, koji pogađa ne samo odrasle, već i djecu i adolescente širom svijeta.

Debljina u Hrvatskoj

Prema navodu Eurostata Republika Hrvatska od svih zemalja europske unije ima najveću prevalenciju osoba s preuhranjenošću ili debljinom. Samo 34% odraslih koji su u Hrvatskoj živjeli 2019. godine imalo je normalnu tjelesnu masu, dok su gotovo dvije trećine (65%) imale prekomjernu tjelesnu masu. Udio osoba s debljinom iznosio je 23%, a s preuhranjenošću 42%. Pothranjenih osoba bilo je 1%.

Ako izuzmemo one starije od 75 godina, udio osoba s preuhranjenošću ili debljinom rastao je s dobi. Najniži je zabilježen među odraslima između 18 i 24 godine (27%), a najviši među onima u dobi od 65 do 74 godine (79%). Slično je i kada gledamo samo udio onih s debljinom u istim dobnim skupinama (6%, odnosno 29%).

POSTOTAK ODRASLE POPULACIJE 2019. S PREUHRANJENOŠĆU ILI DEBLJINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ, PO DOBI (ITM, kg/m2)