Hrvatsko društvo za debljinu
Search

Društvene mreže: Opasnosti i prilike u širenju informacija o pretilosti

Društvene mreže važan su izvor informacija o zdravlju. No da bi se osigurala točnost informacija stručnjaci moraju biti aktivniji na mrežama.
Društvene mreže Opasnosti i prilike u širenju informacija o pretilosti (1)

Na ovogodišnjem Međunarodnom kongresu o pretilosti (ICO 2024) u Sao Paulu u Brazil, predsjednik Brazilske udruge za proučavanje pretilosti (ABESO) dr. Bruno Halpern istaknuo je važnost razumijevanja uloge društvenih mreža u širenju informacija o pretilosti. Naime, društvene mreže mogu biti i opasnost i prilika u širenju informacija o pretilosti.

Društvene mreže kao izvor informacija

U današnje vrijeme, kako globalno tako i u Brazilu, vrijeme provedeno na internetu i društvenim mrežama značajno raste, dok tradicionalni mediji poput televizije i radija gube na popularnosti.

Prema studiji ACTION TEENS, među adolescentima koji žive s pretilošću, YouTube je glavni izvor informacija za 34% njih, dok 28% koristi druge platforme društvenih medija.

Usporedno, samo 24% adolescenata se oslanja na informacije dobivene od liječnika, a 17% na televizijske programe.

Međutim, problem koji dr. Halpern naglašava jest visok postotak netočnih informacija koje se šire na ovim platformama.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology, 20% informacija o pretilosti na TikToku je netočno, dok 25% YouTube videa o dijabetesu sadrži netočne podatke.

U azijskim zemljama taj postotak raste do 33%. Popularni hashtag #ozempic ima preko 250 milijuna pregleda, potičući upotrebu lijekova bez recepta.

Problem ‘crowdsourcinga’ istine

Dr. Halpern upozorava na fenomen ‘crowdsourcinga’ istine, gdje se informacije smatraju istinitima samo zato što ih mnogi ljudi prihvaćaju, lajkaju ili dijele.

Ova praksa može dovesti do širenja netočnih informacija koje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje.

Posebno je zabrinjavajuće kada medicinski djelatnici šire netočne informacije na društvenim mrežama. Dr. Halpern postavlja pitanje kako ih pozvati na odgovornost i može li se to smatrati liječničkom greškom.

Kreativniji pristup stručnjaka

Većinu sadržaja na platformama poput Instagram i YouTube stvaraju članovi javnosti koji dijele vlastita iskustva.

Dr. Halpern naglašava potrebu da stručnjaci za pretilost budu kreativniji i proizvode više vlastitog sadržaja kako bi osigurali da javnost ima pristup znanstveno točnim informacijama, umjesto samo anegdotalnim pričama o uspjehu ili neuspjehu liječenja pretilosti.

Važnost znanstvenih dokaza

Osobno iskustvo ili uvjerenje ne mogu nadjačati znanstvene dokaze, ističe dr. Halpern. Digitalni utjecajni ljudi moraju biti znanstveno ispravni i razumjeti dokaze.

Širenje informacija o pretilosti treba slijediti nekoliko zapovijedi, uključujući izbjegavanje zastrašivanja i stigmatiziranja pacijenata, pružanje kvalitetnih informacija i približavanje osobe ozbiljnom liječenju utemeljenom na dokazima.

Društvene mreže postaju sve važniji izvor informacija o zdravlju, posebno o pretilosti.

No, kako bi se osigurala točnost i kvaliteta tih informacija, stručnjaci za pretilost moraju biti aktivniji na ovim platformama, promovirajući znanstveno utemeljene činjenice i educirajući javnost o ozbiljnosti i kompleksnosti pretilosti.

Još vijesti:

Debljina nije povezana sa starošću

Prof. Štimac gostovao je u emisji Treća dob HRT-a, gdje je upozorio da debljina nije povezana sa starošću. Među starijom populacijom nema debelih; teško je doživjeti duboku starost s viškom kila.