Hrvatsko društvo za debljinu logo

Debljina vs pretilost – Jesmo li debeli ili pretili?

Hrvatska ne zaostaje za trendom i porastom broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Smatramo se nacijom s najvećom prevalencijom preuhranjenih ili debelih osoba u EU prema navodu Eurostata.
Debljina vs pretilost - Jesmo li debeli ili pretili - Društvo za debljinu

Debljinu ili pretilost definiramo kao kroničnu metaboličku bolest koju karakterizira prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. U vremenu u kojem živimo prekomjerna tjelesna težina je bolest epidemijskih razmjera te sve veći socio-ekonomski problem kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. 

Što nam govore brojke

Suvremeni, sjedilački, način života doveo je do porasta broja debelih i pretilih osoba u skoro svim dijelovima svijeta. Zabrinjava činjenica kako se broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom udvostručio posljednjih 20 godina te ima tendenciju stalnog porasta. Također, ono što nas najviše zabrinjava je i stalni porast broja pretile djece i adolescenata, a više od 60% takve djece ostaje pretilo i u svojoj odrasloj dobi.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u 2019. godini je bilo 38.3 milijuna djece mlađe od 5 godina s prekomjernom tjelesnom težinom. Republika Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za trendom i porastom broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom te se tako smatramo nacijom s najvećom prevalencijom preuhranjenih ili debelih osoba u Europskoj uniji prema navodu Eurostata.

Debljina vs pretilost

Kako bismo znali radili se o osobi normalne tjelesne težine, pothranjenoj, debeloj ili pretiloj osobi potrebna su nam određena mjerenja. Iako postoje točnije metode, u kliničkoj praksi najčešće koristimo metodu izračuna indeksa tjelesne mase (ITM, eng. Body mass index, BMI) koja dobro korelira s količinom masnog tkiva. Formula je vrlo jednostavna, a izračunava se tako da se tjelesna masa pojedinca izražena u kilogramima podijeli s tjelesnom visinom tog istog pojedinca izraženom u metrima na kvadrat, a dobivena vrijednost predstavlja indeks tjelesne mase.

Vrijednosti indeksa tjelesne mase mogu se dalje svrstati u kategorije, a prema tome razlikujemo i osobe koje imaju pretjeranu tjelesnu težinu od onih pretilih. Pojedinca čiji je indeks tjelesne mase iznad 25 smatramo debelim, odnosno osobom s prekomjernom tjelesnom težinom, dok osobe s indeksom tjelesne težine iznad 30 smatramo pretilima.

Posljednjih se godina došlo do spoznaje da rizici ne ovise samo o stupnju debljine, nego da je važan i raspored masnog tkiva u tijelu. Zbog toga se često koristimo i mjerom opsega struka. Prema rasporedu masnog tkiva razlikujemo tipove debljine. U abdominalnom tipu debljine, nazivanom još i visceralnim odnosno androidnim tipom dolazi do gomilanja masnog tkiva u području trbušne maramice i trbušnih organa. U ginoidnom se tipu masno tkivo nakuplja, odnosno taloži potkožno u području bokova i natkoljenica.

Visceralno je masno tkivo metabolički vrlo aktivno i luči čimbenike upale u krv pa je stoga opasnije od potkožnog masnog tkiva, koje je metabolički neutralno. Tako nakupljeno visceralno masno tkivo povećava rizik brojnih metaboličkih komplikacija.

Danas, za bolje sutra

Prekomjerna tjelesna masa je značajan rizičan čimbenik za razvoj danas vodećih uzroka pobola i pomora te je zato globalno prihvaćena kao važan promjenjiv zdravstveni rizik za kronične bolesti. U posljednje vrijeme, pogođeni pandemijom COVID-19 bolesti, ponovno smo osvijestili ono već poznato, ali i shvatili neke nove činjenice koje nam govore koliko je veliki zdravstveni problem debljina i njezine posljedice kojih smo svakim danom sve svjesniji. Odgovornost je na svakom pojedincu, a posebno zdravstvenim djelatnicima, da podižu svijest, educiraju i djeluju u borbi protiv ovog „tihog ubojice“.

Literatura:

  1. Štimac D., Klobučar Majanović S., Baretić M., Bekavac Bešlin M., Belančić A., Crnčević Orlić Ž. i sur., Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom. Medix br.152, travanj 2022.
  2. World Health Organization. Global Health Observatory: Obesity Situation and Trends Dostupno na: http://www.who.int/gho.html.
  3. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Služba za promicanje zdravlja: Odjel za promicanje tjelesnog zdravlja. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/odjel-za-prevenciju-debljine/
  4. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Služba za promicanje zdravlja: Debljina i reprodukcija. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/debljina-i-reprodukcija/
  5. Hrvatsko društvo za debljinu. Dostupno na: https://drustvozadebljinu.hr/lijecenje-debljine/
  6. World Health Organization. Reducing risks, promoting healthy life. Geneva: World Health
    Organization; 2002

Još vijesti: